Stres - kako se nositi sa stresom?

Što je to stres?

Stres nam je postao toliko poznat, da se više ni ne pitamo što on zapravo je. Nekako nam je već intuitivno jasno. No, za one radoznale – stres je fiziološka ili ponašajna reakcija na fizičku ili psihološku prijetnju.


Prijetnja može biti stvarna ili tako percipirana samo u našim očima. Na primjer, može nam biti stresno tražiti slobodne dane, iako znamo da nam se ništa loše neće dogoditi. Tako da je najvažniji faktor koji određuje hoće li nam nešto biti stresno ili ne, naša subjektivna procjena! Stoga će različite situacije biti različito stresne različitim ljudima.


Utjecaj stresa na svakodnevni život

Stres uvijek ima negativan prizvuk. Međutim, ipak nije sve tako crno! Prema istraživanjima, umjeren i kratkotrajan stres poboljšava pamćenje i pažnju te povećava aktivnost imunološkog sustava. Može nas potaknuti da djelovanje i na izlazak iz naše komfor zone. Međutim, problem nastaje kada smo pod stresom duži vremenski period.

Istraživanja pokazuju kako je dugotrajna izloženost stresu povezana sa smanjenom kvalitetom življenja te da ima dugoročne posljedice po psihičko i tjelesno zdravlje. Prema tome, važno razviti „alate“ s kojima ćemo se boriti protiv stresa.


Kako se osloboditi stresa?

Najbolji način za nošenje sa stresom je kroz učenje i primjenu tehnika. U nastavku slijede neke od njih.


Osim tehnika u nošenju sa stresom može pomoći i razgovor sa stručnom osobom, poput psihologa ili psihoterapeuta.


Tehnike nošenja sa stresom:

1. Tehnike opuštanja

Tehnike opuštanja, poput tehnika disanja i progresivne mišićne relaksacije su nekako standardne u nošenju sa stresom i mogu nam pomoći u intenzivnim trenutcima stresa na način da nam stabiliziraju disanje ili dovedu u stanje mira. Važno ih je prakticirati redovito, bez obzira jesmo li ili nismo pod stresom.


2. Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je dobra razbibriga, odlična za naše fizičko, ali i mentalno zdravlje. Tjelovježbom doslovno lučimo hormon stresa iz našeg tijela (kortizol), a potičemo lučenje dopamina koji je zadužen za osjećaj zadovoljstva i sreće.


3. Odvraćanje pažnje od problema

Ponekad prolongiramo i povećavamo stres konstantnim pričanjem i razmišljanjem o spornom problemu. Pričanjem i razmišljam o problemu koji se dogodio u prošlosti ili će se potencijalno dogoditi u budućnosti nas sprječava da živimo u sadašnjem trenutku. Stoga, kada ste pod stresom odvratite svoje misli radnjom koja vas u potpunosti okupira i veseli kako bi se barem na kratko osjećali bolje.


4. Rješavanje ili suočavanje s izvorom problema

Ako je problem rješiv u vašoj domeni – prionite na posao i dajte sve od sebe da maknete izvor stresa. No, najčešće problemi koji nam stvaraju najviše stresa nisu u našoj domeni utjecaja. Te probleme ne možemo samo tako otkloniti, no možemo se suočiti s njima tako da ih prihvatimo i poradimo na svojim mislima, emocijama i stavovima.


Problem su najčešće u prošlosti ili budućnosti. Ne dopusti da zbog njih propustiš sadašnjost.


Ako imaš osjećaj da se ne možeš nositi sa stresom trenutno u životu i da ti je sve skupa preteško možda ti razgovor može pomoći. Kod nas možeš dobiti individualno ili obiteljsko savjetovanje, kao i coaching - kontaktiraj nas.





258 views0 comments

Recent Posts

See All